Пређи на главни садржај

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj…

...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti.

Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom.

Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasprostranjenosti u Evropi. Slede neki od poznatijih ključeva – osim jednog, svi na engleskom i, osim jednog, sve sam ih viđao na policama naših knjižara ovih, poslednjih godina.


Naslov: Birds of Britain and Europe
Autori: Peterson, Mountfort & Hollom
Komentar: malo je pevačica prikazano u letu, a i poze ptica na ilustracijama retko ukazuju na karakteristične položaje koje te vrste zauzimaju u prirodi. Ipak, strelice koje čitaoce upućuju na odlike bitne za identifikaciju su veoma korisne ali, tekst na početku, crteži u sredini, a mape rasprostranjenosti na kraju knjige, zahtevaju mnogo listanja i usporavaju upotrebu ovog ključa na terenu.







Naslov: Birds of Britain and Europe with North Africa and the Middle East
Autori: Heinzel, Fitter & Parslow
Komentar: ovaj je preveden na srpski, ali se po prevodu, za sada, samo skuplja paučina ...












Naslov: Birds of Britain and Europe
Autori: Bruun, Delin & Svensson
Komentar: ovaj ključ prikazuje samo ptice Evrope (bez sev. Afrike i Bliskog istoka) što ga čini posebno preporučljivim za početnike; obično dostupan i u našim prodavnicama za manje od 600 dinara; šljukarice, galebovi i čigre su dobro prikazani, ali je, istini na volju, to malo teže reći za grmuše, zviždake i trepteljke










Naslov: Birds of Europe with North Africa and the Middle East
Autor: Lars Jonsson
Komentar: do pojave Collins Bird Guide važio za najbolji ključ za ptice Evrope – veoma preporučljiv













Naslov: Collins Bird Guide – The Most Complete Field Guide to the Birds of Britain and Europe
Autori: Mullraney, Svensson, Zetterstrom & Grant
Komentar: iako se Mullraney navodi kao prvi autor, on je preminuo tokom rada na knjizi, koju je potom priveo kraju Svensson, otuda ‘Svenssonov ključ'. Kvalitetom ilustracija se nametnuo kao najbolji ključ za ptice Evrope. Ono što među ilustracijama nedostaje su duplerice sa grabljivicama u letu ili šljukaricama na tlu, dakle strane na kojima je jednim pogledom, bez dodatnog listanja, moguće brzo porediti veći broj uzajamno sličnih vrsta.





Naslov: The New Birdwatcher's Pocket Guide to Britain and Europe
Autori: Peter Hayman, Rob Hume
Komentar: meni draga knjižica, izvrsnih i brojnih ilustracija, malog formata (staje u džep od košulje), prikazuje sve vrste naše zemlje, ali ne i ređe vrste Evrope; ipak, dva nedostatka – odsustvo latinskih imena ptica, kao i mapa rasprostranjenosti vrsta – početnicima mogu da zagorčaju život











Naslov: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja
Autori: Dragan Simić, Slobodan Puzović
Komentar (Marko Tucakov): “crtežom i sasvim kratkim propratnim tekstom predstavlja 138 vrsta naših ptica. Veoma je zanimljivo to što su vrste predstavljene po staništima na kojima se mogu sresti... Tako imamo ptice vodenih staništa, šumskih staništa i poljoprivrednih predela na po tri lista, ptice planinskih šumskih i stenovitih staništa na dva, grabljivice, ptice urbanih sredina i travnih i žbunastih staništa na po jednom listu. Drugi deo priručnika je posvećen predstavljanju 35 evropski značajnih područja za ptice ... Nije baš najbolje rešenje to što su podaci kojima su predstavljena područja prepisani iz BirdLifeove IBA publikacije, pošto su oni već relativno stari. Ipak, imajući u vidu činjenicu koliko malo su ova područja poznata, treba čestitati autorima što su ih odlučili predstaviti u istoj knjizi sa pticama koje na njima žive.”

Za razliku od drugih, ne nalazi se u prodaji, već je besplatno dobijaju svi članovi Lige za ornitološku akciju http://www.ptica.org , a kao PDF dokument (oko 2 Mb) dostupna je na adresi

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Koji je to soko-vrabac-šta-god? (8)

Svako malo dobijem jedno od onih pitanja. Najnovije je bilo: “Mala grabljivica veličine vrapca, nekakav soko? Srećem ga po gradu često. Po boji liči na stepskog sokola, ali je jako mali. Koji je to soko?”  Nije nego, soko veličine vrapca, da smo u jugoistočnoj Aziji, Africi ili Južnoj Americi, pa da pričamo... Nezadovoljan mojim odgovorom da takvo nešto u Srbiji jednostavno ne postoji, te da se verovatno samo radi o lošem opisu vetruške , nesuđeni ptičar nastavlja: “Uh kad mi neko kaže da nešto ne postoji... dakle imao sam tu pticu kući i odnegovao, odrasla je veličine vrapca, kljun je kukast kao kod grabljvica, ima pogled grabljvice, siva je kao stepski soko , ima kandže grabljivice. Osim one koju sam ja odnegovao (ispala je iz gnezda) nalazio sam i mrtve u prirodi...videcu da vam postujem fotku ako je nadjem” Naravno, slika se nikad nije materijalizovala. Ali ako je ptica zaista tolika, onda je verovatno svračak , a zbog obojenosti – ženka, ali on se nikako ne sreće često po grad